Svake godine komunalne službe se trude da se što bolje spreme za zimsku sezonu. I svake godine kako saznajemo iz medija uspeju da se spreme. Da li tako izgleda i kada padne sneg? Zavisi od čoveka do čoveka.
Sneg i Parking
Ono što meni više smeta jeste i dalje pitanje parkinga u gradu. Već sam pisao ovde o problemu parking prostora leti a sada evo da napišem o problemu i zimi.
16. – 17. Decembar 2018. godine. U gradu su velike gužve jer ide sezona slava, a jedna od najvećih je Sveti Nikola. Par dana ranije je palo 20ak cantimetara snega. Službe su očistile sve glavne saobraćajnice i saobraćaj se odvija u redu barem dok se krećete.
Problem nastaje kada hoćete da se parkirate. Naime prethodnih dana dok je čišćen sneg svi nameti su se sklanjali u stranu a neretko i na parking mesta. Sneg je prestao da pada, ali parking mesta su i dalje pod snegom. I to do te mere da se na nekim mestima ni ne može parkirati na to mesto.
A danas citam na portalu Ozon Media da se parking 2 dana neće naplaćivati.

Besplatan parking rešava sve
Neko će reći da je ovo sasvim logično i da je u redu da se parking ne plaća. A da li je zaista?
Parking je javni prostor koji se parkiranje vozila naplaćuje. U idealnim uslovima to bi značilo da kada se parkirate, platite parkiranje koje ide u budžet grada. Iz tih sredstava se finansiraju zarade i drugi troškovi za zaposlene u javnom preduzeću.
U ovom “zimskim” uslovima svaki dana kada parking ne radi znači da budžet grada trpi određeni trošak jer nema prihoda a zarade za zaposlene će svakako morati da plate.
Iako ovo prosečnom građaninu zvuči kao fer kompenzacija, neplaćaš parking jer ga nismo očistili, zaista je samo još jedan od problema koji se ne rešava sistemski nego ad-hoc. Besplatan parking je kompenzacija za haos u saobraćaju koji trpite. Problem da se uparkirate i izparkirate. Nezgode koje se mogu desiti da ne spominjem.
Rešenja postoje samo ih primenite
Tehička rešenja već postoje samo ih treba obezbediti i primeniti.
Iako ovakva rešenja iziskuju sredstva za kupovinu, pa održavanje, pa je potreban radnik koji ume da upravlja itd., ovakve stvari mogu dugoročno da se isplate. Možda na prvi pogled zvuči kao bespotrenost ali ako pogledamo pogodnosti moguće je da su takva tehnička sredstva upravo ono što štiti građane i puni budžet.
Ukoliko bi sve ulice bile čiste smanjio bi se broj povreda i troškova lečenja. Kao što je leti manja šansa da neko padne i povredi kuk ili nogu iz razloga što nema na čega da se oklizne. Kretanje bi bilo dosta sigurnije. Parking prostor bi bio očišćen i ljudi bi mogli da nastave da koriste usluge parking servisa, nastavili da pune budžet grada i održao bi se red u saobraćaju.
Prohodni putevi i ulice osim što su čiste i prohodne za građane i saobraćaj ujedno učestvuju u poboljšanju privrede i ekonomije jednog grada ili mesta.
Računica: Updated
Pre neki dan je ponovo izašla vest do kada se neće plaćati parking prostor u gradu. Ispostavilo se da od 16-24.12.2018 se parking neće plaćati. Uzrok toga sam već objasnio i posledice tog poteza a evo sada jedne matematičke računice koliko je grad izgubio za taj period na budžetu.
Dakle od 16. do 24. Decembra je 8 dana koliko se neće plaćati parking. Recimo da Grad ima 100 parking mesta u celom gradu koje naplaćuje iz razloga što ne znam tačan broj i nemam taj podatak ali napraviću prost model. Od tih 100 mesta recimo da se naplaćuju u proseku 8 sati dnevno koliko traje radno vreme. I recimo da u tih 8 sati je uvek opterećeno (zauzeto) 50% parking mesta. Obzirom da cene parkinga zavise od zone do zone u gradu i da se cene jednog sata razlikuju ali idu od 35,50 din do 50 din. Ali uzorka radi uzeću najnižu cenu parking sata od 35,50 dinara. Prostom matematikom možemo da izračunamo koliko jedan dan ne korišćenja parkinga košta budžet.
(100*0,5)*8*35,50*8 = 113.600
Ukupna cifra koje će se grad odreći za 8 dana je 113.600 dinara. To je skoro 1000 eura. Ali to je na uzorku od 100 parking mesta. A siguran sam da ih ima više, pa ko ima tačne podatke neka samo skalira ovu cifru i dobiće tačnu cifru.
Pored toga osim što se ne plaća praking i pravi se gubitak na toj strani, radnici i dalje dobijaju platu za svoj posao. Što je realno gubitak jer se osim izostanka prihoda rashodi ostali isti i privređivanja nema.