Dažbine, Infrastruktura

Skuplji GAS, skuplje grejanje

By In

Obavestenje i obrazloženje

Jednog lepog decembarskog jutra skupljajući poštu, prebiram po glavi utisak od prethodnog dana o povećanju minimalne cene rada. Skeptičnost mi ne da mira da prihvatim te vesti sa odusevljenjem imajući druge ekonomske faktore naše nam zemlje u vidu.

Sad već u dnevnom boravku otpakujem redovnu poštu i proveravam potrošnju i zaduženja. A u gomili pošte i jedna ceduljica sa obaveštenjem. Suština obaveštenja poslupljuje grejanje i to ni zamnje ni više nego 17,5% u cugu.

Uz sve to je i išlo prilično detaljno ali ne baš ubedljivo obrazloženje za takav potez.

Detalji poskupljenja grejanja

Zbog povećanja cene gasa za 27,6% Panonske TE-TO odnosno 47,3% Srem-gas, doneta je odluka da se poveća cena grejanja. Te nova cena iznosi 109,78 din/m2 za stambeni prostor.

Kao dodatno obaveštenje kako bih lakše progutao ovu žabu stoji da cene grejanja nisu menjane tačno 2 godine u nazad. U potpisu direktor.

Analiza

Pogodnosti interneta su te da svašta možete da pronađete za svega pola sata samo ako želite. Malo šokiran ovim poskupljenjem u toj razmeri, ali najpre iznenađen obazloženjem da cene nisu menjane 2 godine pa je valjda red.

U redu da su naprimer rekli 2 godine nismo menjali cenu grejanja, evo sad ćemo da malo smanjimo. Čuj smanje! Međutim! Ima i toga verovali ili ne. Ali prvo malo detalji o Panonska TE-TO obzirom da sam prvi put čuo za njih.

Sa zvaničnog sajta im stoji sledeće:

Панонске термоелектране-топлане

Панонске термоелектране-топлане“ д.о.о Нови Сад (Панонске ТЕ-ТО) од 1. јула 2015. ради и послује у оквиру Јавног предузећа „Електропривреда Србије“ као Огранак са овлашћењем у платном промету; заједно са своја три огранка у Новом Саду, Зрењанину и Сремској Митровици, производе електричну енергију за потребе електроенергетског система Србије, тополотну енергију за потребе градских топлана у Новом Саду, Зрењанину и Сремској Митровици.

Производимо електричну и топлотну  енергију

Постројења производе енергију у савременом, когенерацијском процесу, који омогућава уштеду примарног горива – природног гаса или мазута – до 25% у односу на одвојену производњу струје и топлоте. Укупна номинална инсталисана снага износи

424 MW (мегавата) за производњу електричне енергије

505 MW (t) (мегавата) за производњу топлотне енергије

860 t/h (тона по сату) технолошке паре за процесну индустрију.

Когенерацијски процес штеди примарно гориво

Због коришћења гаса као примарног горива, Огранак  Панонске ТЕ-ТО Нови Сад не спада у велике загађиваче животне средине. Са осавремењивањем капацитета и применом европских стандарда, емисија гасова наставља да се редукује.

Штитимо животну средину

Te dalje u tekstu stoji nešto o TE-TO Sremska Mitrovica ili na liku naslova:

ТЕ-ТО Сремска Митровица

Основне информације

По обиму и капацитету, Термоелектрана-топлана у Сремској Митровици (ТЕ-ТО Сремска Митровица) најмањи је енергетски објекат у саставу Панонских ТЕ-ТО.

ТЕ-ТО Сремска Митровица је пројектована као индустријска енергана за снабдевање технолошком паром индустријског комплексa „Матроз“ и оближње шећеране и за снабдевање града Сремска Митровица топлотном енергијом за грејање. С обзиром да је, због престанка рада ових потрошача, престала испорука технолошке паре „Матрозу“ 2005. године а шећерани 2008. године, од тада постројења у ТЕ-ТО Сремска Митровица раде искључиво као енергетско постројење за производњу топлотне енергије за грејање града и веома мало као резервни извор ЕПС-а за производњу електричне енергије.

У циљу повећања економичности у производњи топлотне енергије за грејање, 2012. године је изграђено и пуштено у рад  вреловодно котловско постројење које уместо природног гаса као гориво користи сунцокретову љуску, која се обезбеђује од локално доступног добављача. Котловско постројење је снаге 18 MWt и представља тренутно највеће овакво постројење у окружењу. На тај начин остварена цена производње топлотне енергије је за око 20% нижа у односу на до сада коришћено гориво – природни гас.

Технички капацитети

Котлови:

– два парна котла по 80/100 t/h, 505°C, 6,4 Mpa

– два помоћна парна котла S-2400 (24 t/h; 150 oC; 5 bar)

– један вреловодни котао 15 MWt на гас

– један вреловодни котао 18 MWt на сунцокретове љуске

Турбине:

–  топлификациона турбина Т-32

– номинална електрична снага 32 MW

– топлотна снага за грејање 33 MWt

– технолошка пара 150 t/h.

Nadam se da sam dobro shvatio sadržine tekstova i da neću daljem izlaganju pomešati babe i žabe ali svakako naglasavam da postoji mogućnost da se to desi. Ipak nisam inžinjer mašinstva nego se trudim da se služim zdravom logikom.

No u tekstu o TE-TO Sremska Mitrovica stoji da jedina od tri postojenja ima posebno postrojenje koji omogućava 20% nižu cenu proizvodnje toplotne energije u odnosu na dosadasnje korišćeno gorivo prirodni gas. Tojest koristi biomasu za proizvodnju toplotne energije. I upravo to je dovelo da cena grejanja ne poskupi za za 30% koliko je trebalo nego samo tračavih 17,5% kako objasnjava direktor Toplifikacije. Verujem čoveku, što ne bi. Nema razlog da me laže. Ako mora mora!

Ali onaj skeptik u meni ponovo proradi.

I onda nailazim na ovo

PONOVO? Jel to znaci da je neko pre tog vec bilo? Kako sad PONOVO POJEFTINJENJE a nama ovde poskupljenje. I kako to da u Novom Sadu pojeftinjuje a u Sremskoj Mitrovici poskupljuje a obe Termoelektrane pripadaju Ogranku Panonske TE-TO? Da bi stvar bila jos nejasnija, Novosadske toplane nemaju pogon na biomasu i imaju 20% skuplje grejanje nego mi.

Ok poskupeo je gas ali koliko onda gas kosta u Novom Sadu? I ako je poskupeo Srem-gas kako nije poskupeo Novi Sad Gas? Plus poskupljenje od 47,3% je i kumulativno mnogo.

Dakle stara cena grejanja za Sremsku Mitrovicu po metru kvadratnom stambenog prostora stoji 93.43 dinara bez PDV-a sto je sa još 10% PDV izađe na 102,77 din pomnožite sa kvadraturom stana dobićete račun za mesec dana.

A nova cena sada stoji 109,78 din bez PDV-a tj 120,76 din.

Dok je u Novom Sadu stara cena 97,75 dinara spala na 93,06 din po metru kvadratnom stambenog prostora pretpostavljam bez PDV-a tj nova cena po kvadratu u Novom Sadu ce biti 102,37 din.

Nije to velika razlika zar ne. Ali ako pomnožite sa 30, 40, 50 ili 60 kv po stambenoj jedinici možemo doci do zaključka da su razlike u ceni po 550, 735, 919 ili 1.103 dinara. Neko ce reci da nije ni to mnogo. Ali poredimo grad Novi Sad koji ima 400.000 stanovnika sa gradom Sremska Mitrovica koji ima 40.000. Gde jedan grad ima visi zivotni standard za razliku od drugog a neuporedivo vecu i jaču privredu.

I sve to bas u momentu kada je minimalna cena rada povecana. Drugim recima plata ce ostati ista svima samo ce gazde morati da placaju vise novca u budžete za penziono socialno i ostale dažbine a manje ce novca ici ljudima na ruke. Pa ako je ideja bila da se povecanjem minimalne cene rada pospesi privreda i stavi novac gradjanima u džep na kraju se ispostavila kao zavlačenje ruke ljudima u džep za više račune.

Ovo iz nekog ugla izgleda kao populistička mera pri čemu se decentralizuju troškovi jednog velikog grada na manje sredine da ga pokrivaju.

Grejanje & Matematika

Kada prođe ova grajna sezona ljudi uglavnom već razmisljaju o sledećoj i na vreme nabavljaju ogrev. Svi gledaju da prođu jeftinije, što je u ovim uslovima kada zarade ne prate povećanje cena osnovnih životnih namirnica a o prosečnoj potrošačkoj korpi se sanja već godinama unazad. Okretanje matematici i kalkulaciji (ekonomisanju) je jedini način da sa budžetom (koji nadamo se imate) prebrodite još jednu godinu u iščekivanju boljeg sutra. Ta matematika danas izgleda ovako.

Drva

Drva stoje oko 5000 dinara po kubnom metru gde nikada necete dobiti pravi metar drva nego 0,9. Ako u sezoni potrosite 10 metara to vas stoji 50.000 dinara ali uz to imate obavezu da svakog dana ložite vatru, izbacujete pepeo, cepate drva, donosite drva, imate dobru peć i opet vam neće biti podjednako toplo svugde u kući ili stanu.

Struja

TA peći, klima uredjaji ali od skoro i električno podno grejanje su samo neka od rešenja koja se uglavnom koriste u stanovima. Rešenja su prilično elegantna, grejanje na dugme. Ali kad dodje račun za struju na kraju meseca neko se za glavu hvata.

  • TA peć troši 3KW na sat što znači da za 8 sati potroši 24KW struje. Ako radi 30 dana to je 720KW na mesecnom nivou bez korištenja drugih uređaja. Drugim rečima vi ste u plavoj zoni i grejanje na TA peć će vas koštati minimalno 5.550 dinara sa PDV-om bez da koristite išta drugo od uređaja u kući. Pomnožite to sa 5 meseci u optimalnom slučaju koliko traje grejna sezona i dobićete cifru od 27.750 dinara.
  • Klima uređaj troše od 1,2KW poznatija kao 12-ka koja ne može da ugreje veliku površinu nego samo mesto na kome se nalazi te vam je za zagrevanje više prostorija potrebno više uređaja a jedna će vas mesečno stajati 1.765 dinara sa PDV-om ako bude radila 8 sati dnevno. Pomnožite sa brojem uređaja i dobićete teoretsku cenu. Za 5 meseci grejanja ćete platiti 8,825 dinara pomnoženo sa brojem uređaja i nije baš da ćete se ogrejati.
  • Podno grejanje na struju se promoviše kao nešto najefikasnije i najjeftinije za stanove ali stvarnost je malo drugačija. Potoršnja je 5-8 KWh po metru kvadratnom u objektima koji su izolovani u kategoriji A i B tj sa stiroporom 10 a u drugim objektima je potrošnja do 20 KWh. Ovo izračunajte sami.

Gas

Cena grejanja na gas variraju dosta jer se koriste različiti sistemi ali ono što pouzdano znam da sezona grejanja za kuću sa podnim grejanjem od oko 100kv košta 120.000 dinara. Elegancija i ugodnost koštaju.

Daljinsko grejanje aka Toplifikacija

Daljinsko grejanje je pouzdano jer ne utičete vi na njega. Cena zavisi od vaše volje i izbora ali ono što tvrdim jeste da stan od 66kv mesečno stoji 6.806 dinara po starim cenama. Nova cena iznosi 7.970 dinara. Jedino problem sa centralnim grejanjem je to što se plaća CELE GODINE! Tako da kada dođe leto i 40 stepeni vi plaćate grejanje skoro 8.000 dinara. Dakle daljinsko grejanje stoji 95.642 dinara na godisnjem nivou.

Stanje na terenu

Mnogo ljudi se odjavljuje sa daljinskog grejanja baš iz razloga što se plaća cele godine a još pritom i mnogo košta na kraju. Karakteristično je da daljinsko grejanje ima najčešće u višespratnim zgradama. Ali zbog već navedenog stanari se odjavljuju sa grejanja ili pokušavaju da komenzuju sa grejanjem na kalorimetar koje ih na kraju izađe za par hiljada jeftinije ali stalno razmisljaju i zavrću radijatore.

Nove stambene zgrade koje se prave se ne priključuju na daljinsko grejanje nego guraju električno podno ili grejanje na gas. Verovatno je jeftinije za ugradnju od daljinskog.

Tako na kraju možemo da dođemo da zaključka da je korisnika sve manje, cene sve više a novih korisnika nigde na vidiku. I šta tu može da se uradi osim da čekamo nova poskupljenja.

Ovo je gordijev čvor koji se može rešiti. A rešenje bi bilo moglo da izgleda nešto ovako:

  • Obaveza za sve nove zgrade da se postavljaju sistemi za daljinsko grejanje, ali da se omoguć i drugi način, ali daljinsko da postoji obavezno. Tako se stiče novi korisnik ili barem postoji potencijal.
  • Idealno bi bilo kada bi se cena grejanja spustila na nivo od 50-70 hiljada dinara na godisnjem nivou. To bi bila zlatna sredina jer bi bilo kvalitetnije, sigurnije i elegantnije od bilo kog drugog načina grejanja, te bi i u kućama mogli da uvedu iste ili slične sisteme.
  • Popularizacijom prednosti daljinskog grejanja bi se mogla izpregovarati bolja cena i uslovi za korisnike gde bi se pri tme gubitci raspoređivali na više korisnika i lakse bi se amortizovali nego dosadasnji.
  • Povećanjem efikasnosti samih sistema i smanjenjem gubitaka bi se smanjila cena.
  • Smanjenjem zavisnosti od gasa i mazuta bi se mogla dodatno smanjiti cena, npr toplotnim pumpama i izvorima.

Zaključak

Status quo je neprihvatljiv, povećanje cena je neosnovano.

Оставите одговор

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.